Istorija

- Prvobitni oblik saha je nastao u Indiji u 5. ili 4. veku nase ere.

-Sah je na nase prostore prvobitno prodro sa Bliskog Istoka preko Vizantije.

-Sahovska igra je po grugi put doprla u Srbiju sa severa, preko Vojvodine, pocetkom 18. veka.

-Prva sahovska knjiga na Balkanu stampana je 1886. godine u Beogradu. To je ujedno i potvrda da je tada postojalo organizovano sahovsko drustvo u Beogradu ("Pravila za igranje saha" izdao Beogradski sahovski klub, 1886. godine).

-Najveci propagator saha u Srbiji u periodu pre Prvog svetskog rata bio je Jakov M. Ovadija (rodjen u Beogradu 28. avgusta 1878.); pojavio se u javnosti sa svojom sahovskom rubrikom u "Malom Zurnalu" 1905. godine.

-Svetski sahovski savez FIDE (Federation Internationale Des Echecs) osnovan je u Parizu 23. jula 1924. godine. Predstavnik Jugoslavije bio je Jakov Ovadija.

-Te 1924. godine u Beogradu nastaje nekoliko sahovskih klubova, a septembra meseca turneju u nekoliko velikih gradova Jugoslavije zapocinje u Beogradu cuveni bivsi svetski sampion u sahu dr. Emanuel Lasker (1868-1941). Lasker je bio drugi prvak sveta u sahu u periodu od 1894. do 1921. godine.

-Prva jedinstvena sahovska organizacija u Jugoslaviji osnovana je 1921. godine u Celju, a Jugoslovenski sahovski savez organizovao je 1925. godine prvo ekipno prvenstvo drzave.

-28.oktobra 1925. godine fuzionisanjem dva sahovska kluba u Beogradu nastao je Beogradski sahovski klub (BSH) koji ce odigrati veliku ulogu u sahovskom zivotu Beograda i cele zemlje.

-pod pokroviteljstvom FIDE od 1927. godine na svake dve godine odrzavaju se sahovske olimpijade.

-od 1948. godine pod pokroviteljstvom Fide sistem takmicenja za naslov svetskog prvaka

-15.juna 1957. godine osnovana Sahovska skola Beograda sa ciljem da se pruzi osnovno sahovsko obrazovanje deci beograda.

Uspesi naseg saha

-na sahovskim olimpijadama nasi sahisti su u periodu od 1950. do 1980. godine na odrzanih 16 takmicenja (nasi ucestvovali na 13 olimpijada) osvoili ukupno 13 medalja - 1 zlatana, 6 srebrnih i 6 bronzanih medalja. Najveci uspeh - zlatna medalja 1950. godine na IX sahovskoj olimpijadi odrzanoj u Dubrovniku (Gligoric, Ivkov, Trifunovic, Matanovic, Matulovic, Ljubojevic, Velimirovic i dr.).

-na II svetskom ekipnom prvenstvu sveta u Svajcarskoj 1989. godine Jugoslavija je osvojila srebrnu medalju (Ljubojevic, Velimirovic, Damljanovic).

Velikani naseg saha

-Dr. Petar Trifunovic, velemajstor (1919-1980)

-Svetozar Gligoric, velemajstor

-Aleksandar Matanovic, velemajstor

-Borislav Ivkov, velemajstor

-velemajstori Milan Matulovic, Dragoljub Velimirovic, Ljubomir Ljubojevic, Vera Nedeljkovic, Milunka Lazarevic, Alisa Maric i mnogi drugi.

Vratite se na vrh

Sadrzaj i dizajn DuleRep Corporation 2002. Sva prava zadrzana