Poslednja Saopštenja |
|
Uputstvo za štrajk
___________ ( datum ) ___________ ( mesto )
Sindikalna organizacija odnosno zaposleni u školi _____________________________
potvrđuju odluku centrale svog Sindikat i dana ______________ donose :
ODLUKU O STUPANJU U ŠTRAJK UZ OBEZBEĐIVANJE MINIMUMA PROCESA RADA U SKLADU SA ZAKONOM
Štrajkački zahtevi su sledeći:
U štrajk će se stupiti dana _____________ na način kako je navedeno u uputstvu i u skladu sa predloženim Minimumom procesa rada.
predsednik sindikalne organizacije ili predsedavajući na sednici _______________________
Obrazloženje: Nakon višegodinjih pokušaja da se kroz institucije sistema uspostavi dijalog sa poslodavcem i zaustavi propadanje školstva, USPRS smatra da je jedini krivac za katastrofalno stanje u prosveti Vlada Republike Srbije. Ovim oblikom štrajka USPRS protestuje zbog neodrživog materijalnog i sveukupnog položaja prosvetnih radnika i pruža podršku svim školama koje su štrajkom završile prvo polugodište. Poslednji put tražimo od Vlade RS da stupi u pregovore sa predstavnicima Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije. Ukoliko se ne shvati ozbiljno ova situacija i ne prihvate naši zahtevi USPRS pozveće zaposlene na potpunu obustavu rada, Vladu Republike Srbije više nećemo prihvatiti kao svog poslodavca, a u cilju rešavanja nagomilanih problema u obrazovanju bićemo prinuđeni da se u potpunosti okrenemo reformskim snagama ove zemlje, kojima ćemo ponuditi svoje predloge za sveukupnu reformu obrazovnog sistema.
_____________ ( datum ) _____________ ( mesto ) __________________________________ ( škola ) (uz zavođenje sekretara škole ili poštom sa povratnicom) Dostaviti :
Na osnovu Odluke Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije o “Stupanju u štrajk prvog radnog dana drugog polugodišta uz obezbeđivanje minimuma procesa rada u skladu sa Zakonom” i na osnovu člana 11. Zakona o štrajku Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije utvrđuje u vreme trajanja štrajka.
MINIMUM PROCESA RADA
predsednik štrajkačkog odbora _________________________
PREDLOG ZA NAČIN VOĐENJA ŠTRAJKA PO ŠKOLAMA
Štrajk u skladu sa Zakonom uz obezbeđivanje Minimuma procesa rada je štraj bez rizika po zaposlene. Štrajk se može izvesti po Odluci centrale vašeg sindikata (nije obavezno izjašnjavanje) ili ako škola ne pripada nekom od većih sindikata ili ako vaš Sindikat nije najavio štrajk može se doneti odlukom sindikata veše škole ili odlukom na sastanku zaposlenih u školi. Obavezno treba izabrati Štrajkački odbor škole koji će voditi štrajk, a odluku o štrajku dostaviti direktoru i najbližoj centrali sindikata koji vodi štrajk. Ako se radi o štrajku zaposlenih, odluku o štrajku dostaviti i Ministarstvu prosvete RS, Nemanjina od 16-22 Beograd. Štrajkački odbori škola delegiraće svoje predstavnike u opštinske Štrajkačke odbore ako je sindikat organizovan na opštinskom principu ili drugačije na način organizovanja matičnog Sindikata. Zakon nalaže poslodavcu da stupi odmah u pregovore sa sindikatima koji su najavili štrajk. Desetogodišnje neše iskustvo je da ni jedan put poslodavci nisu stupili u pregovore. Zakon takođe nalaže da se poslodavac i Štrajkački odbori dogovaraju oko Minimuma rada za vreme štrajka. S obzirom da poslodavci izbegava i ove pregovore štrajk se vodi po uputstvima o Minimumu procesa rada koje je u prilogu, dakle štrajkači rade samo nasttavu u trajanju od trideset minuta i ništa više im nije u obavezi. Za funkcionisanje škole iskljućivo je odgovoran direktor a ne zaposleni. Spisak zaposlenih koji su u štrajku ne treba dostavljati nikom. Moguće je i ne formirati Štrajkački odbor u školi ako postoji jak Štrajkački odbor u opštini. Štrajk isključivo vodi Štrajkački odbor Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije preko svojih članica i opštinskih organizacija, a u saradnji sa drugim Sindikatima. To je stoga da bi se objedinili zahtevi, način organizovanja po školama i onemogučila neka birokratska sindikalna rukovodstva da okončaju štrajk po sopstvenoj proceni. Iskustvo pojedinih škola pokazuju da je ovaj oblik štrajka moguće realizovati u dugom vremenskom periodu – godinama. Svi nadležni, kao i sredstva javnog informisanja, a posebno direktori se upućuju da kontaktiraju u vreme štrajka i po pitanjima štrajka samo sa Štrajkačkim odborima, najbolje sa Štrajkačkim odborom opštine koja mora biti povezana sa Štrajkačkim odborom USPRS.
OBRAZLOŽENJE UZ PREDLOG ZAKONA O BUDŽETU REPUBLIKE SRBIJE ZA 2000. GODINU ( podneto Narodnoj skupštini Republike Srbije, od strane potpredsednika dr. Vojislava Šešelja, dana 7.12.1999.g.) Prema ovom obrazloženju sredstva za naknadu za ishranu u toku rada zaposlenih u osnovnom i srednjem obrazovanju tretiraju se kao materijalni troškovi koje treba da nadoknađuje opština odnosno grad iz svog budžeta.
ZAKON O SREDNJOJ ŠKOLI Član 105. Stav 2. Ministarstvo prosvete obezbeđuje sredstva školama za plate, naknade i druga primanja i sredstava zajedničke potrošnje, u skladu sa Zakonom i deo sredstava za investicije. Na identičan način je regulisano pitanje naknade (toplog obroka) Zakonom o osnovnoj školi član 138. Stav 3.
OPŠTI KOLEKTIVNI UGOVOR Član 41. Stav 2. Tačka 2. Poslodavac je dužan da zaposlenom obezbedi mesečnu naknadu za ishranu u toku rada u visini 25% prosečne mesečne neto zarade po zaposlenom u privredi Republike, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike. Na identičan način je regulisano Članom 29. Posebnog kolektivnog ugovora za osnovne škole i Članom 30. Posebnog kolektivnog ugovora za srednje škole, stim da je gore navedenom tekstu Opšteg kolektivnog ugovora dodato da se isplata vrši istovremeno sa isplatom prvog dela zarade.
OBAVEZE GRADA PREMA ŠKOLAMA ZAKON O LOKALNOJ SAMOUPRAVI Član 28. Opština u oblasti obrazovanja obezbeđuje:
ZAŠTO SE NE ISPLAĆUJE PROSVETARIMA NAKNADA ZA ISHRANU - TOPLI OBROK ? Počev od januara 2000.godine obustavljena je isplata neknade za ishranu – topli obrok zaposlenima u osnovnim i srednjim školama u Republici Srbiji, jer prema obrazloženju predloga za zakon o budžetu Republike Srbije za 2000.godinu ova naknada je tretirana kao materijalni trošak koji treba da obezbeđuje opština odnosno grad iz svojih budžetskih sredstava. Saglasno odredbama Zakona o srednjoj školi (član 105.) i Zakona o osnovnoj školi (član138.) i odredbama Opšteg kolektivnog ugovora (član 41.) kao i Posebnog kolektivnog ugovora za srednje škole (član 30.) odnosno za osnovne škole (član 29.) mesečnu naknadu za ishranu (topli obrok) u visini od 25% od prosečne mesečne neto zarade po zaposlenom u privredi Republike dužan je da obezbedi poslodavac-Ministarstvo prosvete Republike Srbije. Odredbama člana 28. Zakona o lokalnoj samoupravi navedene su obaveze opština odnosno grada u oblasti obrazovanja, a među ovim obavezama nije navedena naknada za ishranu prosvetnim radnicima. Iz gore navedenih propisa proizilazi da je zakonska i ugovorena obaveza da snosi naknadu za ishranu (topli obrok) zaposlenima u osnovnim i srednjim školama, obaveza poslodavca – Vlade Republike Srbije odnosno resornog Ministarstva. Vlada Republike Srbije i resorno Ministrastvo su objavili u sredstvima javnog informisanja da isplata toplog obroka za zaposlene u osnovnim i srednjim školama prenosi u obavezu opština odnosno gradova, počevši od januara meseca 2000g. Vlada gradi svoj stav na osnovu obrazloženja predloga zakona o budžetu Republike Srbije za 2000g. Ovo nije prvi put da obrazloženja ili zaključci Vlade budu smatrani od strane Vlade validnijim od postojećih zakona i potpisanih ugovora, i uvek na štetu zaposlenih u obrazovanju. Tokom 1999g. Vlada je isplatila samo 5 toplih obroka zaposlenima iako je bila dužna po potpisanom Kolektivnom ugovoru da redovno isplaćuje topli obrok uz svaki prvi deo mesečne zarade. Upozoravamo Vladu R. Srbije da, obrazloženjima i uredbama ne mogu izbeći poštovanje Zakona koji su sami doneli i podsećamo da je ona kao poslodavac isključivo u obavezi da isplati tople obroke prosvetarima. Apsurdnost ovakvih poteza Vlade R. Srbije su posledica potpunog centralzma u sistemu obrazovanja, kakvog više nema u Evropi. Sistemske promene u obrazovanju za koje se zalaže Sindikat prosvetnih radnika Vojvodine podrazumeva decentralizaciju u oblasti obrazovanja, uz prateće promene Zakona i naravno, ostavljanje regionalnim i lokalnim zajednicama dovoljno finansijskih sredstava u te svrhe. Novi Sad 22.02.2000.
USTAV SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE Član 57. Stav 1. Zaposleni imaju pravo na štrajk radi zaštite svojih profesionalnih i ekonomskih interesa, u skladu sa saveznim zakonom. Član 55. Stav 1. Zaposleni imaju pravo na odgovarajuću zaradu.
USTAV REPUBLIKE SRBIJE Član 37. Zaposleni imaju pravo na štrajk, u skladu sa zakonom. Član 36. Stav 1. Zaposleni imaju pravo na odgovarajuću zaradu.
ZAKON O ŠTRAJKU Član 10. Stav 1. Zaposleni koji obavljaju delatnosti iz Člana 9. ovog Zakona (delatnost od javnog interesa, kao što je i prosveta) mogu početi štrajk ako se obezbedi minimum procesa rada koji obezbeđuje sigurnost ljudi i imovine utvrđen odredbama Zakona o osnovnoj školi i odredbama Zakona o srednjoj školi. ZAKON O OSNOVNOJ ŠKOLI Član 82. Stav 1. ZAKON O SREDNJOJ ŠKOLI Član 84. Stav 2. Minimum procesa rada za nastavnika je ostvarivanje obavezne nastave u trajanju od 30 minuta po času u okviru dnevnog rasporeda i obavljanje ispita, a za stručnog saradnika i vaspitače 20 časova rada nedeljno.
ZAKON O OSNOVAMA RADNIH ODNOSA Član 48. Stav 1. ZAKON O RADNIM ODNOSIMA Član 46. Stav 1. Radniku pripada pravo na odgovarajuću zaradu u skladu sa kolektivnim ugovorom, odnosno zakonom.
OPŠTI KOLEKTIVNI UGOVOR Član 18. do Člana 42. Odredbama gore navedenih članova Opšteg kolektivnog ugovora regulisana su između ostalog osnovna načela za utvrđivanje cene rada i zarada, usklađivanje zarada, pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada i td. Posebno se ukazuje na Stav 1. Člana 27. Na kojem kada poslodavac isplaćuje zaradu nižu od zarade koju bi zaposleni ostvario u skladu sa kolektivnim ugovorom, a višu od garantovane neto zarade, odluku o takvoj zaradi donosi organ koji je nadležan za donošenje odluke o isplati garantovane neto zarade, UZ PREDHODNO PRIBAVLJENU SAGLASNOST SINDIKATA.
POSEBAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA OSNOVNE ŠKOLE Član 15. do Člana 27 POSEBAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SREDNJE ŠKOLE Član 16. do Člana 28. Odredbama gore navedenih članova utvrđeni su uslovi za određivanje cene rada, zarade i ostalih ličnih primanja.
PROBLEMATIČNO UKIDANJE ZARADE U ŠTRAJKU Ministarstvo prosvete Vlade Republike Srbije (poslodavac) godinama ne poštuje važeće propise o isplatama zarada i naknada zaposlenima u osnovnim i srednjim školama. Iz tih razloga započeti su štrajkovi prosvetnih radnika u više navrata, koji štrajkovi su ranije obustavljeni uz obećenje poslodavca da će se pridržavati kriterijumima za utvrđivanje cene rada i zarade saglasno odredbama Opšteg kolektivnog ugovora i odredbama Posebnih kolektivnih ugovora za osnovne i srednje škole kao i u pogledu rokova za isplatu zarada, odnosno naknada za topli obrok. Tako je okončan i štrajk prosvetnih radnika početkom 1997g. sporazumom koji je zaključen između Sindikata radnika obrazovanja, nauke, kulture i umetnosti Srbije, Ministarstva finansija i Ministarstva prosvete Vlade RS. Ovim sporazumom određeni su rokovi isplate zarada i naknade za topli obrok kao i akontaciona cena rada za prvi kvartal 1997g., stim da je utvrđeno da će se krajem marta iste godine određivati nova cena rada. Vlada RS kao poslodavac prosvetnih radnika ništa nije ispoštovala u vezi postignutog Sporazuma, niti se pridržava zakonskih propisa i ugovornih obaveza iz Posebnih kolektivnih ugovora. Naime, ista cena rada je isplačivana sa velikim - višemesečnim zakašnjenjem nekoliko godina, iako je članom 20. Opšteg kolektivnog ugovora propisano da cena rada iz Posebnog kolektivnog ugovora za najjednostavniji rad ugovara se najmanje jedanput godišnje i ne može biti niža od utvrđenog Posebnim kolektivnim ugovorom. Iz tih razloga zarada zaposlenih u prosveti je manja za 25% od prosečne zarade u Republici, godinama ne prati rast troškova života i isplaćivala se i sa preko četiri meseca zakašnjenja. Identična je sudbina isplata naknada za topli obrok. Iz razloga što Vlada Republike Srbije (poslodavac) nije ispoštovala zakonske i ugovorene obaveze i svoja obećanja prilikom obustave ranijih štrajkova, prosvetni radnici su znatno materijalno oštećeni, pa iz ekonomsko opravdanih interesa su u skladu sa zakonskim propisima započeli ponovo štrajk. Naime iz gore navedenih razloga poslodavac je skrivio ponovni štrajk jer ne samo da se ne pridržava svojih obaveza koje je sam obećao, nego ne uzima u obzir obavezu razmatranja i odlučivanja po zahtevima i predlozima sindikata posebno u vezi materijalnih, ekonomskih i socijalnih položaja prosvetnih radnika, iako takvu obavezu ima kako prema prema Posebnim kolektivnim ugovorima, tako i prema odredbama Zakona o štrajku. Sindikati u ovoj grani delatnosti preduzeli su sve mere radi rešavanja pitanja ostvarivanja zakonskih i ugovorenih prava na odgovarajuću cenu rada i zarade prosvetnih radnika, putem pregovora pre početka štrajka, što je međutim ostalo bez uspeha jer je poslodavac izbegavao pregovore. Iz gore navedenih razloga jasno proizilazi da je do štrajka došlo u ovoj grani delatnosti zbog nepoštovanja propisa i ugovorenih obaveza od strane poslodavca. Učesnici štrajka uz poštovanje propisanog minimuma procesa rada započeli su štrajk radi zaštite svojih ustavom i zakonom zagarantovanih parava tražeći ispoštovanje gore navedenih propisa i ugovorenih obaveza od strane poslodavca. Koristeći se svojim ustavom i zakonom zagarantovanim pravom na štrajk, obavljajući pri tome minimum procesa rada, učesnicima štrajka pripada naknada zarade za vreme za koje je umanjeno trajanje časa nastave. Naime do štrajka zaposlenih u obrazovanju je došlo bez krivice radnika i ne mogu snositi štetne posledice tome što se bore za svoja ustavom, zakonom i ugovorom zagarantovana prava. Ukoliko poslodavac nastavlja da oštećuje prosvetne radnike još i time da za borbu za svoja zakonska i ugovorena prava odbija određeni procenat od zarade, u tom slučaju zbog ne ispunjavanja plana i programa rada škola za tekuću školsku godinu, dovešće se regularni završetak školske godine u pitanje i pokrenuće se postupak radi naknade prouzrokovane štete od strane poslodavca koju štetu trpe kako zaposleni u prosveti tako i učenici. U slučaju da se odlučite na odbijanje od zarada prosvetnim radnicima, smatraćemo vas lično odgovornim za sve posledice koje iz toga budu proizašle.
Dragi roditelji, Smatramo da smo dužni da vam obrazložimo razloge našeg protesta u vidu štrajka na koji smo prisiljeni, kao i sve proteste od 1991g. Od 1991g. Vlada Republike Srbije je sve škole na teritoriji Srbije proglasila svojim vlasništvom i preuzela ingerencije nad celokupnim školstvom sem obaveza održavanja zgrada škola, i materijalne troškove škola za šta je zadužila opštine. Tako ministar prosvete Repubike Srbije imenuje sve direktore (više hiljada) i kompletne školske odbore (preko deset hiljada ljudi), a takođe određuje planove i preobimne programe. Jasno je da ministar ne može znati kavalitete imenovanih i da se oni u stvari verovatno biraju preko nekih drugih struktura? Ni vi kao roditelji, ni mi kao nastavnici nemamo nikakvih mogućnosti da utičemo na rad škola, pa ni na programe u školi. Plate zaposlenih u obrazovanju takođe su u ingerenciji Vlade RS. Godinama su one na dnu lestvice primanja u Republici, a često kasne i više meseci. Od 1997g. do Januara ove godine (pune tri godine) zarade zaposlenih su povećane samo za 15%. Plate zaposlenih u osnovnim i srednjim školama su danas za 25% manje od proseka plata u Srbiji. Dakle celokupni sistem je surovo centralizovan i proizvodi poslušnike režima i poltrone, često kršeći važeće ustave i zakone koje je sam doneo, ako proceni da mu u određenim okolnostima ne odgovaraju, a sve u cilju održavanja prividnog mira i normalnog školstva. Ne postoji ni jedna zemlja u okviru Evrpopske unije, niti zemlja srednje Evrope u kojoj je sistem obrazovanja tako centralizovan, i gde su zarade zaposlenih u obrazovanju tako niske u odnosu na prosečnu zaradu zemlje, kao što je slučaj u Srbiji. Ovo su i razlozi zbog čega štrajkovi prosvetnih radnika u Srbiji od 19991g. ne prestaju.Od tada nije prošlo ni jedno polugodište bez štrajka. Ponekad su to bile pojedine škole, ponekad čitave opštine, a 1991g., 1997g. i 2000g. većina škola u Srbiji. OVAKVA ŠKOLA KAKVA JE DANAS, NIJE POTREBNA NI UČENICIMA NI RODITELJIMA NI NASTAVNICIMA. ZA OVAKVO STANJE U PROSVETI JEDINI I ISKLJUČIVI KRIVAC JE VLADA REPUBLIKE SRBIJE.
Novi Sad 27.02.2000.
Beograd, 8. Mart 2000. SAOPŠTENJE Na današnjem sastanku štrajkačkog odbora unije sindikata prosvetnih radnika srbije, konstatovano je da odluku o potpunoj obustavi rada poštuje 109 škola naših članica, što sigurno nije ukupan broj u srbiji u obustavi. Usprs u potpunosti odbacuje protokol koji je potpisao branislav pavlović – predsednik državnog sindikata. Potpisivanjem prvenstveno je izdao svoje članstvo kao i sve zaposlene u obrazovanju. Ovim protokolom nije ispoštovao ni osnovni zahtev udruženih sindikata o vezivanju cene rada za prosečno isplaćenu zaradu u republici. Topli obrok za 2000. Godinu ostavio je i dalje nedefinisanim. Usprs neće poštovati potpisani protokol, već poziva sve škole, bez obzira na sindikalnu pripadnost, da se uključe u potpunu obustavu rada. Radovan Pavlović Predsednik USPRS
Beograd, 11.03.2000. VLADA REPUBLIKE SRBIJE MINISTARSTVO PROSVETE Nemanjina 22 - 26 11000 Beograd
Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije je dana 17.01.2000g., u skladu sa članom 2.Zakona o štrajku, donela odluku o stupanju u štrajk prosvetnih radnika, o čemu je Naslov uredno faksom obavešten 18.01.2000g., a koji štrajk je započet u ovog grani delatnosti dana 31.01.2000g. Odluka o stupanju u štrajk je doneta u grani delatnosti radi zaštite prosvetnih radnika u cilju ostvarivanja svojih profesionalnih i ekonomskih interesa u skladu sa Zakonom o štrajku. Naime raniji štrajkovi u ovoj grani delatnosti su obustavljani nakon postignutog sporazuma između Republičkih Ministarstava prosvete i finansija i Samistalnog sindikata obrazovanja, međutim obećanja Vlade RS iz ovog Sporazuma nisu ispoštovana jer i nadalje sa velikim zakašnjenjem su isplaćene mesečne zarade u iznosu manjem i za 25% od prosečne zarade u Republici kao i naknade za topli obrok. U Odluci o stupanju u štrajk od 17.01.2000g. postavljeni su zahtevi radi utvrđivanja nove cene rada u visini od 40% od prosečne neto zarade isplaćene u republici Srbiji u predhodnom mesecu, isplata duga za prošlu godinu na ime zarada i naknade za topli obrok kao i radi kontinuirane isplate zarada i naknade za tpli obrok za tekući mesec. Organizatori štrajka u ovoj grani delatnosti bili su: Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije i Samostalni sindikat obrazovanja Srrbije, stim da je svaka navedena sindikalna organizacija na nivou Republike odvojeno donela odluku o štrajku. Neovisno od okolnosti da postoje dve odvojeno organizovane i legalne sindikalne organizacije, Vlada RS u toku štrajka je pregovarala samo sa predstavnicima Samostalnog sindikata obrazovanja Srbije. Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije je zakonito organizovana i registrovana kod Republičkog Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja sa velikim brojem članova na celoj teritoriji Republike Srbije radnika zaposlenih u prosveti. Ponašanje Vlade RS kao poslodavca, u toku zakonito najavljenog i vođenog štrajka, prouzrokovalo je u nekim delovima Republike potpunu obustavu rada. Naime Vlada RS saglasno članu 6. Zakona o štrajku bila je dužna da pozove predstavnike Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije kao jednog od organizatora štrajka radi sporazumnog rešavanja nastalog spora. Neovisno od okolnosti da je između Vlade RS i Samostalnog sindikata obrazovanja Srbije potpisan neki Protokol, niti u pregovorima niti u sporazumevanju predstavnici Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije nisu učestvovali, jer nisu ni bili pozvani, niti mogu prihvatiti ovaj Protokol jer nije sačinjen u skladu sa postavljenim zahtevima iz Odluke o stupanju u štrajk. Sa iznetih razloga Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije nastavlja štrajk radi postizanja postavljenih ciljeva i poziva se Vlada RS da kao poslodavac prosvetnih radnika ispoštuje odredbe Zakona o štrajku i u postupak rešavanja nastalog spora ukljući predstavnike Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije kao organizatora štrajka koji je još u toku. Radovan Pavlović Predsednik USPRS Beograd, 15.03.2000. SAOPŠTENJE Nakon izveštaja i predloga iz Foruma beogradskih gimnazija, Foruma srednjih stručnih škola, Foruma osnovnih škola, Sindikata prosvetnih radnika Vojvodine, Čačka, Pančeva, Kragujevca, Kraljeva i Valjeva, Štrajkački odbor Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije poziva škole članice da iz potpune obustave rada pređu u štrajk u skladu sa Zakonom. Pordžavamo sve škole spremne za nastavak potpune obustave rada. Štrajkački odbor USPRS saopštava da nema govora o nadoknadi časova do postizanja obostrano prihvatljivog sporazuma sa Vladom Republike Srbije. Borimo se i dalje da Državu primoramo da školstvu pokloni dužnu pažnju, kako bi novi naraštaji mogli biti oslonac nove, demokratske i prosvećene Srbije, u tu borbu pozivamo sve prosvetne radnike, a naročito članove Državnog sindikata, koji ne radi u interesu učenika, prosvete i naše zemlje. Radovan Pavlović Predssednik USPRS |