BOJOVIĆI I MANASTIR MILEŠEVA



Prijepolje - Manastir Mileševa - Sedobro (kuće Bojovića)



Mileševa posle obnove 1863-1868 godine
L
evo zgrada škole, u sredini manastirski konak sagradjen 1864, desno crkva Vaznesenja Gospodnjeg bez zvonika.


Mileševa posle 1911. godine
Levo Stari konak, u sredini crkva sa zvonikom koji je sagradjen 1911, desno Novi konak sagradjen 1884. godine



Mileševa: Početak arheoloških iskopavanja i stanje pre završenih iskopavanja



Mileševa: Arheološka istraživanja krajem dvadesetog i početkom dvadeset i prvog veka
Na istočnoj i severnoj stani porte kao i delimično južnoj vide se temeljni ostatci srednjovekonih konaka



Mileševa u prvoj deceniji dvadeset i prvog veka
Levo Stari konak, u sredini crkva bez zvonika koji je srušen i premešten, desno rekonstruisani Novi konak. U pozadini grad Mileševac.



Reka Mileševka koja se uliva u reku Lim u gradu Prijepolju i manastir Mileševa
Desno novosagradjeni zvonik crkve, u sredini crkva iza koje je Stari konak, levo Novi rekonstruisani konak.



Izgled Mileševe u septembru mesecu 2008. godine
U prednjem planu grobna kapela van okvira porte, levo zvonik nad rekonstruisanom ulaznom kapijom u portu, izmedju zvonika i crkve vidi se Novi konak, desno od crkve Stari konak a sasvim desno novosagradjena zgrada Biblioteke i Muzeja.

Izgled Mileševe u septembru mesecu 2011. godine

Levo stari zvonik, desno grobna kapela ispred koje je zgrada konaka, a ispred konaka crkva. Sasvim desno je novi zvonik sa zvonom od devet tona.

 ◄►







Najstariji deo groblja Bojovića u selu Sedobru i dva nadgrobna spomenika sa dve istine,
potvrdjene na spomenicima rečju i slikom, najbolje govore koliko je Bojovićima u srcu Mileševa

 Na kamenu, u neuništivoj svesci trajanja, zapisano je delo ruku Bojovića da kazuje potomcima o delu svojih predaka.
O ulozi Bojovića na obnovi Mileševe (1863-1868) pogledaj Istorija porodice Bojović (treća generacija)
.

* * *