BOJOVIĆI I MANASTIR MILEŠEVA




Prijepolje - Manastir Mileševa - Sedobro (kuće Bojovića)



Mileševa posle obnove 1863-1868 godine
L
evo zgrada škole, u sredini manastirski konak sagradjen 1864, desno crkva Vaznesenja Gospodnjeg bez zvonika.


Mileševa posle 1911. godine
Levo Stari konak sagradjen 1864, u sredini crkva sa zvonikom koji je sagradjen 1911, desno Novi konak sagradjen 1884. godine.



Mileševa: Početak arheoloških iskopavanja i stanje pre završenih iskopavanja



Mileševa: Arheološka istraživanja krajem dvadesetog i početkom dvadeset i prvog veka
Na istočnoj i severnoj stani porte kao i delimično južnoj vide se konzervirani temeljni ostatci srednjovekonih konaka.



Mileševa u prvoj deceniji dvadeset i prvog veka
Levo Stari konak, u sredini crkva bez zvonika koji je srušen i premešten, desno rekonstruisani Novi konak. U pozadini grad Mileševac.



Reka Mileševka koja se uliva u reku Lim u gradu Prijepolju i manastir Mileševa
Desno novosagradjeni zvonik crkve, u sredini crkva iza koje je Stari konak, levo Novi rekonstruisani konak.



Izgled Mileševe sa istočne strane u septembru mesecu 2008. godine
U prednjem planu grobna kapela van okvira porte, levo zvonik nad rekonstruisanom ulaznom kapijom u portu, izmedju zvonika i crkve vidi se Novi konak, desno od crkve Stari konak a sasvim desno novosagradjena zgrada Biblioteke i Muzeja.

Izgled Mileševe sa istočne strane u septembru mesecu 2011. godine

Levo stari zvonik, desno grobna kapela ispred koje je zgrada konaka, a ispred konaka crkva. Sasvim desno je novi zvonik sa zvonom od devet tona.

 

 

Izgled manastira Mileševe sa juzne strane 2011. godine

Lepotom si umivena, suzom srpskom orošena, vekovima zagrljena, lepotice medj lavrama.

 

 

Pogled na manastir Mileševu i ušće reke Kosaćanke u reku Mileševku

U prednjem planu crkva sa portom, pozadi ekonomske zgrade. Snimljeno 2012 godine.

 ◄►







Najstariji deo groblja Bojovića u selu Sedobru i dva nadgrobna spomenika sa dve istine,
potvrdjene na spomenicima rečju i slikom, najbolje govore koliko je Bojovićima u srcu Mileševa

 Na kamenu, u neuništivoj svesci trajanja, zapisano je delo ruku Bojovića da kazuje potomcima o delu svojih predaka.
O ulozi Bojovića na obnovi Mileševe (1863-1868) pogledaj Istorija porodice Bojović (treća generacija)
.

***