
BOJOVIĆI I
MANASTIR MILEŠEVA

Prijepolje -
Manastir Mileševa - Sedobro (kuće Bojovića)

Mileševa
posle obnove 1863-1868 godine Levo
zgrada škole, u sredini manastirski konak sagradjen 1864, desno crkva Vaznesenja
Gospodnjeg bez zvonika.


Mileševa
posle 1911. godine
Levo Stari konak sagradjen 1864, u sredini crkva sa zvonikom koji je sagradjen
1911, desno Novi konak sagradjen 1884. godine.

Mileševa: Početak arheoloških
iskopavanja i stanje pre završenih iskopavanja

Mileševa:
Arheološka istraživanja krajem dvadesetog i početkom dvadeset i
prvog veka
Na
istočnoj i severnoj stani porte kao i delimično južnoj vide se
konzervirani temeljni ostatci srednjovekonih konaka.

Mileševa
u prvoj deceniji dvadeset i prvog veka
Levo Stari konak, u sredini crkva bez zvonika koji je srušen
i premešten, desno
rekonstruisani Novi konak. U pozadini grad Mileševac.

Reka
Mileševka koja se uliva u reku Lim u gradu Prijepolju i manastir
Mileševa
Desno novosagradjeni zvonik crkve, u sredini crkva iza koje je Stari
konak, levo Novi rekonstruisani konak.

Izgled Mileševe
sa istočne strane u septembru mesecu 2008. godine
U
prednjem planu grobna kapela van okvira porte, levo zvonik nad
rekonstruisanom ulaznom kapijom u portu, izmedju zvonika i crkve
vidi se Novi konak, desno od crkve Stari konak a sasvim desno
novosagradjena zgrada Biblioteke i Muzeja.

Izgled Mileševe sa istočne strane u
septembru mesecu 2011. godine
Levo stari zvonik, desno grobna kapela ispred koje je
zgrada konaka, a ispred konaka crkva. Sasvim desno je novi zvonik sa
zvonom od devet tona.

Izgled manastira Mileševe sa juzne strane 2011.
godine
Lepotom si umivena,
suzom srpskom orošena, vekovima zagrljena, lepotice medj lavrama.

Pogled na manastir Mileševu i ušće reke Kosaćanke u reku
Mileševku
U prednjem planu crkva sa portom, pozadi ekonomske
zgrade. Snimljeno 2012 godine.
◄►
▼

  

Najstariji deo groblja Bojovića u selu
Sedobru i dva nadgrobna spomenika sa dve istine, potvrdjene na spomenicima rečju i slikom, najbolje govore koliko je
Bojovićima u srcu Mileševa Na
kamenu, u neuništivoj svesci trajanja, zapisano je delo ruku Bojovića da
kazuje potomcima o delu svojih predaka. O ulozi Bojovića na obnovi Mileševe (1863-1868) pogledaj
Istorija porodice Bojović
(treća generacija).
***
|