
BOJOVIĆI I
MANASTIR MILEŠEVA

Prijepolje -
Manastir Mileševa - Sedobro (kuće Bojovića)

Mileševa
posle obnove 1863-1868 godine Levo
zgrada škole, u sredini manastirski konak sagradjen 1864, desno crkva Vaznesenja
Gospodnjeg bez zvonika.


Mileševa
posle 1911. godine
Levo Stari konak, u sredini crkva sa zvonikom koji je sagradjen
1911, desno Novi konak sagradjen 1884. godine

Mileševa: Početak arheoloških
iskopavanja i stanje pre završenih iskopavanja

Mileševa:
Arheološka istraživanja krajem dvadesetog i početkom dvadeset i
prvog veka
Na
istočnoj i severnoj stani porte kao i delimično južnoj vide se
temeljni ostatci srednjovekonih konaka

Mileševa
u prvoj deceniji dvadeset i prvog veka
Levo Stari konak, u sredini crkva bez zvonika koji je srušen
i premešten, desno
rekonstruisani Novi konak. U pozadini grad Mileševac.

Reka
Mileševka koja se uliva u reku Lim u gradu Prijepolju i manastir
Mileševa
Desno novosagradjeni zvonik crkve, u sredini crkva iza koje je Stari
konak, levo Novi rekonstruisani konak.

Izgled Mileševe u septembru mesecu 2008. godine
U
prednjem planu grobna kapela van okvira porte, levo zvonik nad
rekonstruisanom ulaznom kapijom u portu, izmedju zvonika i crkve
vidi se Novi konak, desno od crkve Stari konak a sasvim desno
novosagradjena zgrada Biblioteke i Muzeja.

Izgled Mileševe u
septembru mesecu 2011. godine
Levo stari zvonik, desno grobna kapela ispred koje je
zgrada konaka, a ispred konaka crkva. Sasvim desno je novi zvonik sa
zvonom od devet tona.
◄►
▼

  

Najstariji deo groblja Bojovića u selu
Sedobru i dva nadgrobna spomenika sa dve istine, potvrdjene na spomenicima rečju i slikom, najbolje govore koliko je
Bojovićima u srcu Mileševa
Na
kamenu, u neuništivoj svesci trajanja, zapisano je delo ruku Bojovića da
kazuje potomcima o delu svojih predaka. O ulozi Bojovića na obnovi Mileševe (1863-1868) pogledaj
Istorija porodice Bojović
(treća generacija).
* * *
|