|
Smatramo da se vec sada moze dosta
ucniti, pre svega sa nase strane u srednjem toku Drine
kako smo mi to zamislili.A to je dovodjenje domacih
turista, planinara, penzionera, spustovi niz Drinu,
sportisti, ferijalci, etnolozi,ekolozi, izleti, ekskurzije,
boravci, sesoki turizam, itd, itd. A kada se tice stranih oni
mogu bit zainteresovani pre svega za rafting( splavarenje,
spustove niz
Drinu), kajakarenje, kanu, jedrilicarstvo na drinskim jezerima,
lov, ribolov, evazija u netaknutu prirodu, planinu, u neku
zabacenu planinsku zivopisnu izolovana
divlju dolinu, ili kanjon,
gde zele da budu daleko od civilizacije,seoski
turizam.,zdravstveni turizam , povratak prirodi.
-
zelimo da poradimo skromno u granicama nasih mogucnosti,
da podstaknemo i druge, da unapredimo turizam u ovoj
regiji. ,pre svega u srednjem toku Drine kako ga mi ovoga puta
vidimo. Ovaj deo toka Drine ima neophodne saobracajnice ,
povezan je asfaltnim putevima od pravca , Sapca( Loznica-Mali
Zvornik-Ljubovija-Bajina Basta-Uzice, itd), i od Valjeva( Debelo
Brdo-Okletac-Ljubovija),uz napomenu da su potrebne manje
popravke( ponegde rupe, neravnine, itd). Postoji razudjena mreza
lokalnih makadamskih i zemljanih seoskih i brdskih puteva.
Prilicno su razvijene saobracajne organizacije, one drzavne i
privatne.U Ljuboviji kao centru regije postoje sve neophodne
ustanove za razvoj turizma .Ima izvesne hotelske, motelske,
restoranske i druge infrastrukturne smestajne pogodnosti, ima
organizacionih turistickih struktura(znacajna koordinacija
aktivnosti od strane Opstine Ljubovija,
vrlo uspesna organizacija Drinske regate, Planinarsko
drustvo u Ljuboviji, sportske organizacije, pojedinci
entuzijaste, itd).UTP”Podrinje”koje raspolaze sa
motelom”Letnjikovac” sa 60 lezaja, (sjajni uslovi za
sportske ekipe),hotelom”Drina”i vise restorana i bifea, je
uvek spremna da izadje u susret putniku namerniku.Takodje vredi
spomenuti i “Lovacki dom” koji pored sjajne ugostiteljske
usluge i lovackih specijaliteta moze ponuditi i usluge
smestaja, Motel”Soko” kod
mosta na Drini za Bratunac( Gradi se slican motel u selu Laze, kod Manastira
“Sveti Nikolaj”). Na Bauricu prelepom brdu-planini pokraj
Nemica sa koga puca pogled na celo
okolno Podrinje, je u toku izgradnja hotela manjeg
kapaciteta. Na Bauricu ce zadiviti mnogo brojni
sancevi cuvenog”Zmaja od Nocaja”koji se za vreme Turaka
hrabro borio za oslobodjenje Azbukovice.Samo cetrdeset minuta
voznje kolima se stize na lepoticu Azbukovice Bobiju. Nikola
Knezevic sa Vrhpolja je sagradio vrlo lepo ekolosko selo na
prelepom mestu pored same Drine, podno obliznjih planinskih
visova, koje neodoljivo mami one koji zele mir, zeleni raj sumne
valovite Drine i
planina.
Najznacajnija turisticka manifestacija je u Ljuboviji”Driska
regata”koja prerasta u visednevnu kulturnu –turisticku
manifestaciju od sireg znacaja. Sve je pocelo 1999 godine
inicijativom Zorana Vojinovica
bivseg pomorskog kapetana, dve godine kasnije je osnovano
Ekolosko udruzenje”Drinska regata”.Ova regata se odrzava
svake godine na stazi dugoj preko 40 km od Rogacice do Ljubovije
, druge subote u julu.
Ona je zazivela., i uz blagoslv Nj.Preosvestenstva Vladike
Lavrentija.
Dragan
Pavlovic-Pop, predsednik .Planinarskog .drustva, inace vrstan
planinar koji se peo na najvise planinske vrhove sirom planete,
i na Kavkaz, je
dao znacajan doprinos razvoju planinarenja u ovom delu Srbije.
Poslenici opstine Ljubovije na celu sa predsednikom Opstine i
njegovim saradnicima daju znacajne impulse da turizam zazivi.
Sekretar Opstine Rada Trijic i Dragoljub Petrovic –Cale iz
Opstine Ljubovija, nam takodje daju znacajnu podrsku. Vredi
napomenuti u selu Uzovnica Micu Stajic, i
Ranka Spasojevica koji su nam omogucili da u ovom selu
pored Drine snaznije zakoracimo
sa seoskim turizmom.
Soko grad je posebna atrakcija i u njemu manastir Sveti Nikolaj.
Na oko 15 km se uzdize planina Bobija (1272) sa vise vrhova priblizne
visine. Do samog vrha se moze stici putnickim vozilom,
autobusom, putem koji je do Zicare asfalt, a od Zicare oko 10 km
makadam. Planina je bogata hladnim izvorima,na velikim
nadmorskim visinama, poznat je izvor”Dobra voda”..U blizini
planine se nalaze kanjoni reka Tribuce, Tresnjice, Ljubovidje i
Susice.
Posebna znamenitost je ekoloske prirode u kanjonu Gornje
Tresnjice zivi zasticena vrsta beloglavog orla supa.
Od Malog Zvornika do Bajine Baste, preko Krupnja, Pecke, Ljubovije,
Bacevaca se pruzaju prelepi venci planina do 1500 metara, kao i
u Bosni od Zvornika do Skelana, preko Drinjace, Milica,Bratunca
i Srebrenice.
Lovacko udruzenje”Mileta Polic-Bata”ima trenutno 369 clanova,
raspolaze sa
lovistem koje se prostire na 34.911 hektara.Najzastupljeniji su
srneca divljac, divlje svinje, zec i fazan.
Ribolovacko drustvo OOSR”Drina”ima oko 400 clanova.U Drini ima
stuke, mrena, mladica, somova, u vecem broju se susrecu skobalj,
klen, bodorka, i nosara. U manjim rekama pritokama ima pastrmke,
i krkuse.
Ali najatraktivniji receptivni faktor je reka Drina. ,nazalost, i
najmanje valorizovan kao takav.
Smatramo da vec ove letnje sezone mozemo dosta uraditi da usmerimo
turiste ka ovoj regiji. ,sto i cinimo vec .Turisti dolaze, mi ih
vec dovodimo. I dovodicemo ih sve vise.
Sta i kako ciniti
Cesto se spominje “nista se ne moze uraditi, nema para, potrebne su
investicije”.
Sa ovakvim stavom se nikako ne slazemo.
Moguce je vec sada mnogo uraditi i to bez ikakvih dodatnih
investicija., mi smo to vec ucinili. Prosle( 2005) godine smo
doveli u selo Uzovnicu 700 turista/nocenja, 300 jednodnevnih
spustova niz Drinu.
Smatramo da treba ciniti sledece:
a..razvojem seoskog turizma, cime se mi ovoga puta najvise bavimo,sva
dalja izlaganja ce se najvise odnositi na to. Kada se radi o
seoskom turizmu, mi smatramo da su vrlo brojna seoska
domacinstva sa komfornim kucama koje imaju kupatila, zdravu
izvorsku vodu, ekoloski cistu hranu, poljoprivredne zdrave
proizvode, gostoprimljive preduzimljive domacine, koje su
locirane pored Drine ,kao i
na brdima i planinama iznad Drine sve do 1.000 metara
nadmorske visine (i vise) ogroman trzisni potencijal. Mi ove
kuce vidimo kao dependanse jednog ogromnog hotela, a takvih kuca
ima na hiljade..Nisu potrebne najcesce nikakve investicije,
pogotovu ne one znacajnije( ponegde treba okreciti, staviti
krevet, itd).
Samo je porebno pridobiti saradnju seoskih drinskih domacina, motivisati
ih cenom i zaradom.
I dovesti turiste.To je najvaznije.I najteze.
Sto smo mi vec poceli da cinimo. Imamo u selu Uzovnica, pored Drine ,
180 metara nadmorske visine,6 km pre Ljubovije asfaltnim putem
Mali Zvornik-Ljubovija ,( u podnozju planina koje idu i
do 1.500 metara nadmorske visnne), najvise seoskih domacinastva
koja su se ukljucila u seoski turizam, kao i u samoj Ljuboviji,
Staroj Ljuboviji i u planinskom selu Gornje Koslje nadomak
prelepe Bobije ( 950 nadmorske visine).
Sve je pocelo avgusta 2004 godine kada je u Uzovnicu bilo dovedeno na po
nekoliko dana petnaestak beogradskih turista. Januara 2005
godine nekoliko turista je bilo dovedeno u Gornje Koslje . Zatim
u maju su bile dovedene dve grupe turista u Uzovnicu, tridesetak
planinara dovedenih od nas je boravilo jedan dan marta meseca, u
maju ove godine su dovedene tri
grupe od po sezdesetak penzionera, invalida,
planinara,organizovali smo i jednodnevni spust niz Drinu za oko
50 planinara..Tokom letnjih meseci 2005 godine(
jun-juli-avgust-septembar) u selu Uzovnica je nasom zaslugom
ostvareno preko 700 domacihturista –nocenja, 10 nocenja
stranih turista( jedan iz SAD, dva iz Litvanije i jedan iz
Svedske), uglavnom planinara, ali
pojedinaca koji su se odmarali u seoskom turizmu., oko
400 pojedinaca je se spustilo Drinom od Strmova
do Ljubovije( oko 30 km), jednodnevni izleti.
Nastavljamo da dovodimo grupe. u jesen-zimu 2005 ,2006 godine, i
pripremamo se za prolece i leto-jesen 2006 godine..
Nasa akcija je marketinski koncentrisana na segmentaciju: planinare,
penzionere, invalide, ribolovce, etnologe, ekologe, sportiste,
splavarenje( rafting, spustovi niz Drinu),ferijalci,
itd.
Nasa sustinska strategija je u ovome momentu :jeftine dumping cene, pun
dnevni pansion 600 dinara, prenociste, plus tri obroka( 270
dinara prenociste, 70 dinara dorucak, 140 dinara rucak, 120
dinara vecera, ceo dnevni pansion ),
ili .da sami spremaju hranu, po izboru. I sa druge strane
izuzetno atraktivni prirodni turisticko receptivni faktori, uz
smestaj u komfornim kucama, sa kupatilima, izvorskom vodom ,
ekoloski zdravom hranom, vrlo
gostoprimljivim i preduzimljivim domacinima.
Turisti vec dolaze. Mi smo pronasli formulu uspeha. Mi smo optimisti
za ovu sezonu.Ocekujemo da u sezoni 2006 dodje mnogo vise
turista u ovu regiju Srbije, i stranih.
Razliciti segmenti turista dolaze u ovu regiju zbog razlicitih razloga i
motiva:
o.izleti planinara, penzionera, invalida,
o.boravci radi odmora
o.zdravstveni turizam
o.inostrani segmenti
o.spustovi niz Drinu,splavarenje( rafting)
o.kupanje
o.ribolovci
o.veslanje, kajak, kanu, jedrilicarstvo
o.posete manastiru Soko, drugim manastirima, crkvama i crkvicama
o.Drinska regata
o.ekolozi
o.etnolozi
o.ferijalci
o.skolski turizam
o.tranzitni, vozaci, automobilisti
o.kamperi
o.paraglajderi
o.spaleolozi
o.alpinisti
o.sportske ekipe
o.kongresi, skupovi
o.poslovne posete
itd.
b.povecati iskoriscenost turistickih kapaciteta, smestajni turisticki
kapaciteti u ovoj regiji nisu
dovoljno iskorisceni, sto je delimicno objektivno uslovljeno(
zastarelost opreme ponekad, ali na srecu ima vrlo pogodnih
kapaciteta) ,ali i subjektivni faktori su prisutni. Pre
svega nedostatak marketing aktivnosti. Potrebne su razudjenije
i intenzivnije
marketinske aktivnosti za plasiranje smestajnih (moteli,
restorani, itd) kapaciteta ove regije ,jer oni su ipak znacajni
,koliko toliko, ali su nedovoljno iskorisceni. Preporucujemo
bolju prospekciju, segmentaciju, informaciju i pre svega obradu
trzista, segment po segment. Smatramo, da potencijalni segmenti
korisnici motelskih, restoraterskih i drugih smestajnih
kapaciteta u ovoj regiji nisu dovoljno informisani, motivisani i
stimulisani da tamo dodju.Znacajnu ulogu ovde treba da odigra
strategija cena-moramo biti jeftiniji od elitnih turistickih
lokacija koje imaju imidz(reputaciju). Mi ga nemamo. Ici na
nisku cenu-veci obim prometa.Treba kreirati nas nov atraktivan
IMIDZ..-koji zasluzujemo.
c.Pored ovih konkretnih operativnih zadataka ovo okupljanje ima sledece
ciljeve:.
-
da ispravno, objektivno, i detaljno upozna domacu i stranu javnost sa
Drinom, snaznom zelenom valovitom bujicom planinskom rekom ,
jednom od najlepsih reka
Evrope, cudna
divlja lepota ove prozirno
zelene reke koju su ranije nazivali Zelenika, oduvek
ushicava strane putopisce i namernike, nju su opevali
nasi najveci pesnici, ovekovecili u svojim delima
pisci, geografi je opisivali kao biser bujnih bogatih
vodenih tokova Balkana, koja je nepravedno bila zapostavljana ,
i skoro potpuno nevalorizovana kao turisticki receptivni faktor.
-
da stvori Drini BRAND IMAGE( Imidz) koji joj pripada i odgovara:
PLANINSKA BUJNA
ZELENA BRZA
VALOVITA REKA RETKE
LEPOTE KOJA VALJA I
HUCI KROZ
KRAJOLIK DIVNIH
PLANINA; GUDURA, KANJONA, SUMA, KROZ OPOJNI VAZDUH
I OZON ,U SUSRET NEBU
I SUNCU, ORLOVIMA, NA KOJOJ PIJU DIVLJI ORLOVI, GOLUBOVI, SRNE,
ZECEVI, ILI VUCI I
MEDVEDI. REKA KOJA MAMI
DA SE SA NJOM DRUZI. I to tu, blizu, nadohvat ruke,
nedaleko od velikih gradova Srbije i Bosne.Blizu aerodroma, to
znaci blizu Evrope, sveta.A mi toga nismo ni svesni. Tako je u
zemljama nerazvijenim ekonomski , vreme je da
se osvestimo. Glavni
grad Madjarske Budimpesta
godisnje privuce 20 miliona turista, slicno je i sa Pragom
glavnim gradom Ceske. Zar su ova dva grada lepsa i privlacnija
od nase Drine? Ni govora! Rumuni su sa Drakulom napavili ogroman
turisticki biznis, dovukli su milione turista u njegov rodni
zamak u Karpatima.A sta je sa nasim cuvenim srpskim
vampirom Savom Savanovicem koji je upravo iz ovoga kraja, iz
sela Zarozje u Povlenu iznad Drine, izmedju Ljubovije i Bajine
Baste, koga je ovekovecio Milovan Glisic u njegovoj poznatoj
pripoveci “Devedeset godina posle smrti”?Upravo na delu je
propaganda putem kreiranja IMIDZ-a( reputacije),koji
je vrlo privlacan. To i mi treba da uradimo. Drina je
takodje nase nacionalno ishodiste, niz Drinu su isle migracije
dinarskih stanovnika ka ravnijim i plodnijm delovima zemlje, na
njoj su se vodile presudne borbe, ona je vecita granica, medja i
podela, ali i susret razlicitih balkanskih religija, nacija,
plemena.,koji su se vekovima trveli ili krvavo ratovali.
-
-da se Drina stavi na raspolaganje turistima. Kao takva, Drina je
izuzetan neaktiviran nevalorizovan
turisticki potencijal, doslo je vreme da se ona stavi na dnevni
red , i dovedu turisti da u njoj uzivaju, da joj se dive, da se
sa njom druze, da krepe svoj duh, dusu i telo, da se vracaju
prirodi, selu, svojim korenima
-
da unapredimo povratak selu, kulturi i tradiciji,
-
da jacamo ekonomski ovaj kraj i Srbiju i Crnu Goru, kao i Republiku
Srpsku, da razvijamo seoski i svaki drugi oblik turizma
-
Drinski pravac ima prevashodni cilj
zdravlje, to je Pokret za zdravlje, zeli da prikaze sustinu
Drine i njenog planinskog, recnog i svakog drugog krajolika i
predela, kao blagotvoran lek za zdravlje-organsko, dusevno,
duhovno.
-
radi unapredjenja zdrave zivotne sredine, zdrave vode, hrane, cistog
planinskog vazduha, da unapredjuje ekolosku svest, obrazovanje
i istrazivanje u oblasti zdrave hrane, lekovitog bilja,
ocuvanja flore i faune
-
radi unapredjenja kvaliteta zivota
kroz povratak prirodi koju nam podaruje krajolik Drine, njenih
pritoka, planina,
kanjona, suma
-
da unapredi kvalitet zivota
-
unapredjenja razumevanja medju ljudima, valorizacija koncepata kao sto
su odnosi, bolja
komunikacija na relaciji :Evropa- Srbija i Crna Gora,
civilizacija-priroda, grad-selo, covek-zena, roditelji-deca,
Srbija-Crna Gora; Srbija-Bosna
-
stavljanje PRIRODE u prvi plan
-
da od Drine stvori regiju mira, razumevanja i prijateljstva medju
narodima i verama
koji zive u njenom slivu
-
da podstakne nase ljude i
zemljake koji zive van zemlje da se vrate u svoj rodni drinski
kraj , da daju svoj doprinos kroz svoje znanje, da investiraju,
provode svoj odmor, svoje penzionerske dane.
-
da istaknu zahtev da se
ispitaju preduslovi ,pokrene
postupak da Drina bude proglasena za nacionalni park.,od
nastanka u Scepan Polju do usca u Savu.
-
da se njoj usmere masovniji tokovi turista, da se valorizuje i izvuce iz
zapecka Drinski pravac
|